Karijes kod djece: kako ga spriječiti

Karijes je najčešća kronična bolest dječje dobi, češći od astme, a ono što roditelje često iznenadi jest koliko je predvidljiv. Nastaje kad bakterije u zubnom plaku razgrađuju šećer iz hrane i pića i pritom stvaraju kiseline koje otapaju caklinu. Dobra vijest: gotovo svaki od tih koraka može se prekinuti. Uz nekoliko navika koje se uklope u svakodnevicu, većina djece može odrasti bez ijedne plombe.

Zašto mliječni zubi nisu “nevažni”

Postoji rašireno uvjerenje da mliječni zubi nisu bitni jer će ionako ispasti. To nije točno. Oni drže mjesto trajnim zubima, sudjeluju u žvakanju i razvoju govora, a neliječeni karijes na njima može boljeti, upaliti se i oštetiti zametak trajnog zuba ispod. Djeca s karijesom u ranoj dobi statistički češće razvijaju karijes i na trajnim zubima. Prevencija koja počne rano isplati se dugoročno.

Prve kutnjake i sjekutiće treba četkati čim niknu. Kod male djece to je posao roditelja: ručna kontrola traje otprilike do sedme ili osme godine, dok dijete ne razvije dovoljnu spretnost da samo temeljito očisti sve plohe.

Fluor: temelj svakodnevne zaštite

Fluor je najbolje dokumentirana mjera protiv karijesa koju imamo. Djeluje tako da caklinu čini otpornijom na kiseline i potiče njezinu remineralizaciju. Cochraneov sustavni pregled iz 2019., koji objedinjuje na desetke kliničkih ispitivanja, potvrdio je da pasta s fluorom smanjuje karijes u odnosu na pastu bez fluora, uz naznaku da veća koncentracija pruža nešto jaču zaštitu.^[1]

U praksi to znači:

• Perite zube dva puta dnevno pastom s fluorom, obavezno navečer prije spavanja.
• Za djecu do treće godine dovoljan je trag paste veličine zrna riže; od treće do šeste godine količina veličine zrna graška.
• Nakon pranja neka dijete ispljune, ali neka ne ispire usta vodom. Tako fluor duže ostaje na zubima.

Uz kućnu njegu, stomatolog može nanijeti fluoridni lak nekoliko puta godišnje. Cochraneov pregled o lakovima pokazao je prosječno smanjenje karijesa oko 37 posto na mliječnim i 43 posto na trajnim zubima kod djece i adolescenata.^[2] Zahvat je brz, bezbolan i osobito koristan za djecu s višim rizikom.

Šećer: glavni pokretač koji možete kontrolirati

Bez šećera nema kiselinskog napada. Ključna nije samo količina, nego i učestalost: svaki put kad dijete pojede ili popije nešto slatko, slijedi nekoliko desetaka minuta tijekom kojih kiselina nagriza caklinu. Deset malih zalogaja tijekom dana šteti više od iste količine pojedene odjednom uz obrok.

Sustavni pregled Moynihana i Kelly, na kojem počivaju smjernice Svjetske zdravstvene organizacije, pokazao je da je karijesa manje kad slobodni šećeri čine manje od 10 posto dnevnog unosa energije, uz nagovještaj dodatne koristi ispod 5 posto.^[3] Za roditelja to se prevodi u nekoliko konkretnih poteza:

• Slatkiše i sokove svedite na povremenu poslasticu uz obrok, ne kao stalni međuobrok.
• Bočicu za spavanje nikad ne punite sokom, mlijekom ni zaslađenim napitkom. Šećer koji cijelu noć stoji u ustima uzrokuje takozvani karijes iz bočice.
• Za žeđ između obroka najbolja je voda.
• Pazite na skrivene šećere u naizgled “zdravim” proizvodima poput voćnih jogurta, žitarica i grickalica.

Zalijevanje fisura: štit za kutnjake

Grizne plohe kutnjaka pune su sitnih brazda u koje četkica teško dopire. Upravo su to mjesta gdje karijes najčešće počinje. Zalijevanje fisura je nanošenje tankog zaštitnog sloja koji te brazde zatvara i onemogućuje nakupljanje bakterija i hrane.

Cochraneov pregled iz 2017. utvrdio je da smolasti pečati smanjuju karijes na trajnim kutnjacima za 11 do 51 posto u odnosu na nezaštićene zube, mjereno dvije godine nakon nanošenja, bez zabilježenih nuspojava.^[4] Postupak je neinvazivan, ne zahtijeva bušenje ni anesteziju, a najkorisniji je ubrzo nakon izbijanja prvih trajnih kutnjaka oko šeste godine.

Prva godina i prvi pregled

Prevencija počinje prije nego što izniknu svi zubi. Struka preporučuje prvi stomatološki pregled oko prve godine života ili unutar šest mjeseci od izbijanja prvog zuba. Rani posjeti nisu tu zbog bušenja, nego da dijete upozna ordinaciju bez straha i da roditelj dobije konkretne savjete o pranju, prehrani i fluoru prilagođene tom djetetu.

Kada dovesti dijete ranije

Ne čekajte redoviti termin ako primijetite bijele, kredaste mrljice uz rub desni, smeđe ili tamne točke na zubu, osjetljivost na slatko ili hladno, ili ako se dijete žali na bol. Bijele mrlje su najranija faza karijesa i u toj se fazi caklina još može zaustaviti i ojačati fluorom, bez plombe. Što se ranije uoče, to je zahvat manji.

Sažeto: karijes kod djece nije neizbježan. Pasta s fluorom dvaput dnevno, šećer pod kontrolom, fluoridni lak i zalijevanje fisura kod stomatologa te redoviti pregledi zajedno pokrivaju sve korake kojima bolest nastaje. Nijedna od tih mjera nije komplicirana, a zajedno čine razliku između djetinjstva sa i bez plombi.

Česta pitanja